Zajcef wrote: ↑02 Oct 2022, 17:26стокава муслиманска од кавказ навистина треба некој да и го укине постоењето
Verojatno si pomlad - no jas dobro se sekjavam na prv Nagorno-Karabah - koga Ermencite BUKVALNO na živo derea Azerski deca...za gadostite koi Gruzinite gi počinija vo prvoto Južno-Osetijsko mavanje - te uveruvam deka i eden ISIS bi se zgrozil...
Taka da, ni najmalku nikogo ne opravduvajkji - no sevo ova voopšto i ni najmalku ne e svojstveno samo za Kavkazkite muslimani - tuku za CEL Kavkaz...pustelija planinska, beden život, vekovna ogorčenost (paradoks ako se znae kolku e prirodno bogat)...prkosni gorštaci koi od bebinja se učat da kolat jagnjina i ovci - pa kamata isprskana so krv ne im e strana...
Da ne ispadne deka samo oni se takvi - site se na Kavkaz isti...sum imal prilika da razgovaram so čistokrvni Kavkazki Rusi od Nalčik - mislis deka se isti Čečenci ili Dagestanci, rečisi da nema nikakva razlika...
Teški lugje...hrabra i gorda - no i mili brate, teeeeška kultura...teeeeeška narav...zatucani ovčari...
Zar za džabe Tolstoj se izrazi onaka za Kavkazot...pred da stane svetski poznat pisatel - malkumina znaat deka beše visoko-odlikuvan oficer na Ruskata Imperijalna Armija i eden od retkite blagorodnički deca (sin na Grofot Nikolaj Ilič Tolstoj od Tula, čija titula i ja nasledi) - koj beše ne samo odlikuvan veteran od Krimskata Vojna (1853-1856) tuku pred i po nea žestokite Ruski voeni kampanji za zavladejuvanje i pacifiziranje na cel Kavkaz...pomina dve turi tamu - prvata vednaš po diplomiranjeto na Kazanjskiot Univerzitet (kade studiraše od 1844-ta do 1848-ta) i koja traeše (i beše navistina krvava, so obostrana brutalnost i od strana na krvoločnite Kavkazki buntovnici, i barabar sprotivno od Ruskata Carska Garda rasporedena tamu da gi zgazi i ispokole) od 1848-ta do 1852-ta (vo koja i beše dva pati polesno ranet) i vtorata (vekje završna i nešto polesna) kampanja koja traeše od 1858-ma do 1860-ta...vo megjuvreme - tri pati odpatuva po Evropa...prvo 1857-ma, potoa vo 1860-ta i vo 1861-va - po što se vrati vo Rusija i se do svojata smrt vo 1910-ta - nikogaš povtorno ne stapna na Kavkaz, do taa mera mu beše zgaden (opšto)...
Zaprašan dolgi godini podocna, vekje kako renomiran avtor da literaturno se izrazi na kratko za Kavkazot - mirno ima kažano:
"Zatvorot na čovečkata duša...mal i proklet del od pekolot - na ovoj svet..."